Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, štoviše u nekim područjima Hrvatske predstavljaju jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na ovim područjima značila život.  Proizvodnju vina u Republici Hrvatskoj danas možemo okarakterizirati kao proizvodnju koja ima tendenciju razvoja kvalitete, a u prilog tome ide i činjenica da se u Hrvatskoj proizvodi oko 60 % kvalitetnih vina. Zbog različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj  podijeljena su na tri regije: Zapadna kontinentalna Hrvatska, Istočna kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje korespondiraju s vinogradarskim zonama proizvodnje B, C1 i C2.

Isto tako, zahvaljujući različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorti, što predstavlja posebnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od čega je oko 100 sorti preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte su Graševina (23 % površina), Malvazija sitarska (8,3 % površina) i Plavac mali crni (8,1 % površina).

Ulaskom RH u EU, počeo se primjenjivati sustav označavanja vina zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI). Ugovorom o pristupanju na razini EU priznato je 16 hrvatskih zaštićenih oznaka izvornosti, a specifikacije za zaštićene oznake su objavljene na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Također, ulaskom u EU, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz tzv. „vinske omotnice“ , čije je korištenje omogućeno Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. - 2018., kojim su detaljno razrađene mjere pomoći za jačanje konkurentnosti sektora vina tijekom petogodišnjeg razdobljakoje će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske.   Unutar Nacionalnog programa predložene mjere su:

  1. Promidžba na tržištima trećih zemalja
  2. Restrukturiranje i konverzija vinograda
  3. Investicije u vinarije i marketing vina

Visina sredstava iz tzv. „vinske omotnice“ iznosi 11.885.000 eura godišnje za razdoblje od 2014. do 2016. godine, dok od 2017. nadalje iznosi 10.832.000 eura.

Nacionalni program pomoći sektoru vina nastavlja se u novom petogodišnjem razdoblju 2019. – 2023.

Uvoz, izvoz

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku uvoz vina u 2017. godini iznosio je 26.845 t u vrijednosti od 29 mil. EUR. Količinski uvoz bilježi pad za 13,14%. u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosno predstavlja pad za 6,83% u odnosu na 2016.

Najviše vina RH uvozi iz Makedonije, 9,8 milijuna eura, čiji je udio u ukupnom uvozu u 2017. godini iznosio 34,20 %. Prema zemljama namjene, Republika Hrvatska najviše vina uvozi iz zemalja Europske unije oko 55,38%, dok iz zemalja CEFTE uvoz iznosi oko 43,12%.

Izvoz vina u 2017. godini iznosio je 5,138 t u vrijednosti od 13,10 milijuna eura. Količinski izvoz bilježi povećanje od 42,44% u odnosu na 2016. godinu, a vrijednosno povećanje za 24,43% u odnosu na 2016. godinu.

Najznačajnija izvozna destinacija je Bosna i Hercegovina, 3,5 milijuna eura, čiji je udio u ukupnom izvozu u 2017. godini 26,77%. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina stavila na tržište Europske unije 40,52%, dok je u zemlje CEFTE izvoz iznosio oko 41,23%

(Izvor: DZS, 2017, Obrada: MP, Služba za poljoprivredne informacije; Napomena: podaci za 2017. godinu su konačni)