Mapa weba    HR  |  EN


Ribolov


Postoje dvije osnovne kategorije ribolova na moru u Republici Hrvatskoj – gospodarski i negospodarski. U okviru gospodarskog ribolova razlikuje se gospodarski ribolov u užem smislu te nova kategorija malog obalnog gospodarskog ribolova, koja je izrazito ograničena po alatima i uvjetima obavljanja. Negospodarski ribolov je športski i rekreacijski, a u prijelaznom razdoblju omogućeno je zadržavanje i malog ribolova za osobne potrebe.
U Registar ribarske flote Republike Hrvatske upisano je 4039 plovila. Najveći postotak flote (preko 80%) čine plovila manja od 12 metara duljine, koja ujedno čine i najveći udio u snazi flote (oko 50% kW). Najznačajniji dio ukupne tonaže hrvatske ribolovne flote čine plivarice, a najznačajniji dio ukupne snage višenamjenska plovila. Ukupna snaga flote iznosi nešto više od 310.000 kW a tonaža nešto više od 40.000 GT.
Najveći broj plovila registriran je kao višenamjenska plovila (preko 45%). Ova plovila tipična su za mediteranski oblik ribolova, u kojemu najčešće nema ciljanih vrsta i u kojemu ribari često mijenjaju alat tijekom godine. Plivarice čine oko 5% flote i ovim plovilima ostvaruje se najveća količina ulova, dok plovila za koćarski ribolov čine oko 14% ribolovne flote Republike Hrvatske.
Ukupni ulov Republike Hrvatske u 2008. godini iznosio je 48.976 tona, u 2009. godini 55.319 tona, a 2010. godine 52.360 tona. Okružujućim ribolovnim alatima (mreže plivarice) ostvaruje se daleko najveća količina ulova (89%). Povlačnim ribolovnim alatima ostvaruje se oko 8% ulova, dok se mrežama stajaćicama ostvaruje nešto preko 1% ukupnog ulova. Postotni udijeli ostalih ribolovnih alata zastupljeni su pojedinačno sa manje od 1% u ukupnom ulovu. Najveći dio ulova – preko 80% - čini mala plava riba (srdela i inćun). Od ukupnog ulova, udio ulova bijele i plave ribe iznosi oko 96%, glavonožaca oko 2%, rakova i školjkaša oko 2%.
Iskrcaj se obavlja na 264 iskrcajna mjesta, od čega se na 63 iskrcajna mjesta iskrca 95% ukupnog iskrcaja. Najznačajnija iskrcajna mjesta u 2010. godini za malu plavu ribu bila su Kali, Zadar, Biograd na moru te Pula, a za koćarske ulove i ulove bijele ribe općenito Mali Lošinj, Tribunj i Zadar.
Osim gospodarskog ribolova na moru, značajan segment čine i športski i rekreacijski ribolov.