Ostala Međunarodna Suradnja

Bilateralna suradnja

Ministarstvo poljoprivrede surađuje s drugim državama na području poljoprivrede putem sklapanja i provođenja bilateralnih sporazuma te ujedno i redovitih razmjena informacija, odnosno održavanja bilateralnih međudržavnih sastanaka.

Bilateralna međunarodna suradnja u području poljoprivrede usmjerena je realizaciji zajednički dogovorenih prioriteta i ciljeva koji se ostvaruju kroz razmjenu iskustava, organiziranja studijskih posjeta, pružanja tehničke ali i razvojne pomoći. Suradnja se odvija i u okviru mješovitih komisija i odbora za suradnju.

Ministarstvo poljoprivrede prati trgovinske pregovore u području poljoprivrede te provedbu sklopljenih ugovora, promiče međunarodnu suradnju te organizira sudjelovanje Ministarstva na međunarodnim manifestacijama, specijaliziranim međunarodnim sajmovima i posebnim prezentacijama, svjetskim izložbama i kongresima u područjima iz djelokruga Ministarstva.

Regionalne inicijative

Srednjoeuropska inicijativa - SEI

Temelji Srednjoeuropske inicijative (SEI) su ustanovljeni 1989. godine, kada su ministri vanjskih poslova Austrije, Italije, bivše Jugoslavije i Mađarske na sastanku u Budimpešti formulirali i prihvatili Zajedničku deklaraciju o formiranju Kvadrigonale. U narednim godinama uz priključivanje bivše Čehoslovačke i Poljske mijenja naziv u Heksagonalu, a naziv Srednjoeuropska inicijativa dobila je 1992. godine te danas broji osamnaest zemalja članica. Republika Hrvatska je postala članica SEI-a u srpnju 1992. godine.

Rad ove inicijative je usmjeren prema intenziviranju međusobnih odnosa u funkciji poticanja razvoja zemalja članica, prilagodbi europskim standardima i pridruživanju zemalja članica Europskoj uniji. Potiče se multilateralni pristup suradnji, koji se potvrđuje zajedničkim političkim i gospodarskim akcijama. Područja suradnje su klima, okoliš i održiva energija, razvoj poduzetništva, razvoj ljudskih resursa, informacije, društvo i mediji, međukulturna suradnja, multimodalni transport, znanost i tehnologija te održiva poljoprivreda. Ukupnim aktivnostima SEI-a predsjeda svaka zemlja članica godinu dana.

Suradnja u SEI-u se ostvaruje kroz političku, parlamentarnu i gospodarsku dimenziju, a osnovane su i akademska te znanstveno-tehnološka mreža. Svake godine se održava SEI sastanak na vrhu, odnosno sastanak predsjednika vlada zemalja članica, u sklopu kojega se održava i gospodarski forum. Suradnja se odvija i kroz godišnje sastanke ministara vanjskih poslova te sjednice odbora nacionalnih koordinatora koji je središnje izvršno tijelo. U okviru SEI-a, a koordiniran od strane FAO-a, djeluje i neformalna platforma Eastagri čija je funkcija podjela informacija, znanja i najbolje prakse iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja između država JI Europe

Za koordinaciju rada unutar SEI-a ispred Ministarstva poljoprivrede je zadužena Služba za međunarodnu suradnju.

Više na: www.cei.int

Dunavska strategija - EUSDR

Dunavska strategija (eng. EU Strategy for the Danube Region, EUSDR) je program za makroregiju u kojem sudjeluje devet članica Europske unije (Austrija, Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija), države partneri (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldova, Srbija, Ukrajina) te brojne zainteresirane strane: regionalna i lokalna uprava, nevladine udruge, akademske institucije, privatni sektor, financijske institucije. Europska komisija je 2010. godine izradila Komunikacijsku strategiju za Dunavsku regiju te Akcijski plan za spomenutu strategiju.

Ovom Strategijom želi se potaknuti bolja suradnja između uključenih zemalja te koordinirano djelovanje na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Teži se poboljšanju cestovnog i željezničkog transporta te plovnosti rijeka, a da se pritom koriste obnovljivi izvori energije. Jedan od ciljeva je očuvati okoliš, čistu vodu i bioraznolikost te zaštititi cijelu regiju od poplava. Stajalište je i da zemlje Dunavske regije trebaju zajednički raditi na gospodarstvu, edukaciji, istraživanjima i inovacijama te regiju promovirati kao atraktivnu turističku i kulturnu destinaciju. Glavni cilj Strategije je prosperitet i poboljšanje kvalitete života za oko 115 milijuna ljudi.Hrvatski prioriteti se odnose se na prometnu povezanost (navigacija, multimodalni transport, upravljanje vodama), gospodarski razvoj (energy networking, poduzetništvo, turizam), zaštitu okoliša (prevencija od prirodnih i drugih nepogoda, bioraznolikost, održivi razvoj) i razvoj civilnog društva (kultura, znanost i obrazovanje, civilne inicijative).

Od jedanaest identificiranih prioritetnih područja Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske u dijelu vodnog gospodarstva zaduženo je za praćenje i sudjelovanje u radu grupe prioritetnog područja PA5 – Upravljanje rizicima za okoliš unutar Strategije EU za Dunavsku regiju.

Više na: www.danube-region.eu

Stalna radna skupina za regionalni ruralni razvoj – SWG

Stalna radna skupina za regionalni ruralni razvoj (eng. Standing Working Group for Regional Rural Development, SWG) je platforma za umrežavanje i regionalnu suradnju, a osnovana je na Poljoprivrednom forumu koji se održao u Makedoniji i Srbiji u lipnju 2005. godine. SWG djeluje prema zaključcima Poljoprivrednog foruma koji je održan u Leipzigu, a na kojem je usvojena Agenda 2004. Ova radna skupina je osnovana temeljem zajedničke želje da se ustanovi neformalna organizacija za održivi ruralni razvoj u zemljama Jugoistočne Europe, a čine ju predstavnici vladinih institucija koje su odgovorne za ruralni razvoj zemalja članica. Glavni ciljevi SWG-a su identificirati zajedničke potrebe i interese zemalja u području ruralnog razvoja, potpora zajedničkom planiranju prekograničnih projekata ruralnog razvoja kao i potpora različitim institucijama u zadovoljavanju potreba zemalja članica.Svake godine predsjedavanje SWG-om obavlja jedna zemlja članica i traje godinu dana.

Republika Hrvatska je postala članicom 18. ožujka 2008. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno tijelo državne uprave zaduženo za sudjelovanje i koordinaciju suradnje s SWG-om. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izlazi iz članstva SWG-a u 2014. godini, ali i dalje sudjeluje u radu Radne skupine kao promatrač.

Godišnje se u okviru redovnih radnih sastanaka predstavnici zemalja sastaju u nekoliko puta, a na završnom radnom sastanku usvaja se plan rada za sljedeću godinu na temelju prijedloga predstavnika zemalja. Plan uključuje provedbu projekata, održavanja radionica, seminara, predavanja te osiguravanje donatora za razne aktivnosti. U studenom se svake godine održava se i neformalni godišnji radni sastanak ministara poljoprivrede jugoistočne Europe.

Više na: www.seerural.org

Makroregionalna strategija EU-a za Jadransku i Jonsku regiju – EUSAIR

Uspješna suradnja članica Jadranske regije dovela je do pokretanja Inicijative za donošenje Makroregionalne strategije EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (eng. EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region, EUSAIR) u cilju stvaranja strateškog sustava upravljanja Jadranom. Makroregionalna Strategija EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) formalno je usvojena i potvrđena na Europskom vijeću u listopadu 2014. godine, a početak implementacije označila je Inauguracijska konferencija održana u studenome iste godine u Briselu. EUSAIR se nadovezuje na više od petnaest godina suradnje unutar Jadransko-jonske inicijative (JJI), a države sudionice su države JJI: Hrvatska, Italija, Grčka, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Albanija.

Radi postizanja uravnoteženog društveno-gospodarskog razvoja na cijelom jadranskom području područje je sagledano kao cjelina odnosno makroregija te se Strategijom uspostavlja koherentan okvir politike regionalnog razvoja na jadranskom području, te njezin pravni i institucionalni okvir. Ključnu ulogu u EU strategiji za Jadransko jonsku makroregiju ima Europska unija, čija je uloga olakšati i koordinirati suradnju, posebno u njenoj početnoj fazi. Uključivanje EU olakšava međusektorski pristup koji se sastoji od različitih EU politika. To će naglasiti moguće komplementarnosti i sinergije između politika i programa koji se trenutno provode u ovoj regiji. To će također pomoći mobiliziranju širokog spektra fondova i programa koji su trenutno dostupni Jadransko-jonskoj regiji kako bi olakšalo ispunjavanje ciljeva Strategije.

Dva glavna cilja EUSAIR-a su:

- promocija održive ekonomije i dobrobiti društva Jadranske i Jonske regije kroz rast i otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje njene atraktivnosti, konkurentnosti i povezanosti, uz istodobnu zaštitu okoliša i osiguranja zdravog i uravnoteženog morskog i obalnog ekosistema

- pomoći zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima na njihovom putu pristupanja EU.

Četiri glavna „stupa suradnje“ EUSAIR-a su „Plavi rast“, „Povezivanje regije“, „Kvaliteta okoliša“ i „Održivi turizam“, dok su „Istraživanje, inovacije“, „Malo i srednje poduzetništvo“ i „Izgradnja kapaciteta i komunikacija“ horizontalna pitanja.

Više na. www.adriatic-ionian.eu

Međunarodne organizacije

UN

Republika Hrvatska postala je članica Organizacije Ujedinjenih naroda (eng. United Nations, UN) 22. svibnja 1992. godine. UN je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. U sastavu UN-a djeluje 18 tijela, specijaliziranih organizacija (Organizacija za hranu i poljoprivredu - FAO, Program za razvoj – UNDP, Konferencija za trgovinu i razvoj – UNCTAD i dr.), fondova i programa (npr. Svjetski program za hranu -WFP). Glavno tijelo za koordinaciju gospodarskog i socijalnog rada UN-a i specijaliziranih ustanova iz sustava UN-a je Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC), koje zauzima ključnu ulogu u jačanju međunarodne suradnje na području razvoja. U lipnju 2011. godine u Zagrebu je potpisan Memorandum o suglasnosti između Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i UNDP-a u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Više na: www.un.org

FAO

Republika Hrvatska postala je članica Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organization of the United Nations – FAO) 6. studenoga 1993. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s FAO-om, koja je najveća agencija u sustavu Ujedinjenih naroda s 194 države članice i Europskom unijom te Farskim Otocima i Tokelauom kao zemljama promatračima. FAO posluje u još 5 regionalnih i 10 podregionalnih ureda te 5 ureda za vezu. FAO nudi izravnu pomoć u razvoju skupljajući, analizirajući i distribuirajući informacije, daje savjete vladama u vođenju politike, djeluje kao međunarodni forum za otvorenu raspravu o problemima hrane i poljoprivrede te radi kako bi iskorijenio siromaštvo i glad, povećao poljoprivrednu produktivnost, osigurao prehrambenu sigurnost i poboljšao kvalitetu života stanovništva u ruralnim područjima.

Regionalni uredi: U okviru FAO-a djeluje 5 regionalnih ureda (Afrika, Azija i Pacifik, Europa i Centralna Azija, Latinska Amerika i Karibi te Bliski istok), 10 pod-regionalnih ureda, 5 ureda za vezu (UN/New York, UN/Bern, SAD/Washington DC, EU/Brisel i Japan/Tokio) i brojna predstavništva diljem svijeta.

Regionalni uredi imaju glavnu funkciju u određivanju prioriteta u regiji, daju potporu u provedbi programa  i projekata te koordiniraju aktivnosti s nadležnom Upravom FAO-a. U okviru procesa reforme i decentralizacije FAO-a, 2007. godine izvršeno je premještanje Regionalnog ureda za Europu iz Rima u Budimpeštu radi približavanja FAO-a državama primateljicama razvojne pomoći te je dobio novi naziv: Regionalni ured za Europu i Centralnu Aziju. Ured zastupa interes 53 države i Europske unije.

Međunarodni ugovori: RH je potpisala niz mnogostranih međunarodnih ugovorakoji su položeni kod glavnog direktora FAO-a: Međunarodna konvencija za zaštitu bilja - IPPC (NN Međunarodni ugovori 16/98); Sporazum o utemeljenju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja-GFCM (NN Međunarodni ugovori 17/03); Ugovor o ustanovljenju Međunarodne organizacije za razvoj ribarstva u Istočnoj i Srednjoj Europi- EUROFISH (NN Međunarodni ugovori 10/03); Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu- ITPGRFA (NN Međunarodni ugovori 1/09).

Suradnja u specijaliziranim komisijama FAO-a:

FAO - EUFMD

RH putem Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede kao članica Komisije za slinavku i šap (eng. European Commission for the Controlof Foot-and-Mouth Disease, EUFMD)sudjeluje u radu i predlaže strategiju i međunarodnu koordinaciju za suzbijanje ove bolesti. RH prisustvuje na redovitim plenarnim sjednicama koje se sazivaju svake druge godine, a po potrebi i hitno organiziranim sastancima u slučaju moguće prijetnje širenja ove bolesti.

Prema potrebi komisija organizira i sastanke ili radionice kojih je svrha preispitivanje i ocjena stanja u zemljama članicama glede slinavke i šapa (SIŠ) u Europi; ocjena stanja u pojedinim državama po pitanju bolesti A liste kod goveda, ovaca, koza i svinja; poduzete mjere preventive, kontrole i iskorjenjivanja koje se primjenjuju u slučaju izbijanja SIŠ; dijagnostički kapaciteti dostupni za vezikularne bolesti; dostupnost i raspoloživost cjepiva za slinavku i šap; postojanje i aktiviranje planova za izvanredne okolnosti, te redovita izvješća koja daje Komisija.

IPPC

RH putem Uprave sigurnosti hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede kao članica Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (eng. International Plant Protection Convention,  IPPC) sudjeluje redovito na sjednicama FAO Komisije za fitosanitarne mjere (eng. Commission on Phytosanitary MeasuresCPM) i Privremene komisije za fitosanitarne mjere (eng. InterimCommission on Phytosanitary MeasuresICPM). Osnovna zadaća CPM-a je procjena stanja zdravstvene zaštite bilja u svijetu, predlaganje mjera sprječavanja unošenja i širenja štetnih organizama na bilju i biljnim proizvodima te izrada i usvajanje međunarodnih normi za fitosanitarne mjere (eng. International Standards for Phytosanitary Measures, ISPM). Na sjednicama ICPM-a se predlažu, pripremaju i usvajaju norme za fitosanitarne mjere i predlažu smjernice za reguliranje provođenja fitosanitarnog nadzora koje se kasnije ugrade u hrvatsko zakonodavstvo.

ITPGRFA

Nacionalni koordinator u Komisiji za očuvanje biljnih genetskih resursa u hrani ipoljoprivredi (eng. International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture, ITPGRFA) jeZavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS). Izrađena su dva izvješća o stanju biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Hrvatskoj te su predstavnici HCPHS-a sudjelovali na sjednicama i okruglim stolovima koje je FAO organizirao na tu temu. Biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu od presudnog su značaja za prehranu svjetskog stanovništva s obzirom na to da su to sirovine koje poljoprivrednici koriste za unapređivanje kvalitete i kvantitete prinosa. RH je i potpisnica Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/09, Međunarodni ugovori). Temeljem Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja RH provodi mjere vezane za očuvanje biljnih genetskih resursa.

ANGR

Nacionalni koordinator u FAO Programu za očuvanje animalnih genetskih resursa (eng. Animal Genetic Resources, ANGR) je prof. dr. sc. Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je sudjelovao u radu nekoliko konferencija. Među njima se ističe ona održana u Interlakenu 2007. godine na kojoj je prihvaćen Globalni akcijski plan zaštite životinjskih genetskih resursa. Na temelju tog plana izrađen je 'Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj, kojeg je Vlada RH usvojila 2010 godine. Tijekom 2011. godine održane su tri radionice u Hrvatskoj s predstavnicima više europskih zemalja te je pokrenuta izrada Akcijskog plana uspostave Banke životinjskih gena. 

FAO-ADRIAMED

RH putem Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede već niz godina aktivno sudjeluje u provedbi regionalnog projekta FAO-AdriaMed. Projekt FAO-AdriaMed (GCP/RER/010/ITA) financiran je kroz FAO od strane Republike Italije, a zemlje partneri su sve zemlje Jadranskog bazena. Projekt je započeo 1997. godine prvim petogodišnjim okvirom, nakon čega je produljen za još pet godina. U okviru ove inicijative Uprava ribarstva koristila je raspoloživa sredstva za jačanje administrativnih kapaciteta prvenstveno na poboljšanju ribarske statistike. Tijekom provedbe ove komponente AdriaMed-a finalizirana je statistička baza i registar ribarskih brodova za 2002. godinu, čime su stečene osnove za revitalizaciju i reformu statističkog sustava. Kroz dva projekta tehničke pomoći koji su tekli paralelno s ovom inicijativom, Uprava ribarstva je osigurala i osnovne tehničke uvjete rada statističkog sustava. Uspostavljena baza u međuvremenu je zamijenjena novom, no potrebno je naglasiti kako su inicijalne aktivnosti na ovom segmentu bile financirane upravo kroz FAO okvir. Nakon završetka višegodišnjeg okvira projekta, on se sada produžava na dvogodišnjoj razini, uz financiranje od strane Republike Italije i Europske komisije. Ovom projektu je glavni cilj potpora jadranskim državama i donošenje jedinstvenih mjera upravljanja ribarstvom te podupiranje koordinirane suradnje državnih uprava za ribarstvo, istraživačkih struktura, riboprerađivača i ribara, a sukladno Kodeksu o odgovornom ribarstvu koji je usvojen od strane UN. Dosadašnji razvoj projekta RH drži vrlo uspješnim i ocjenjuje ga vrlo korisnim za sve sudionike, poglavito u dijelu suradnje znanstvenih institucija na zajedničkim procjenama stanja resursa Jadranskog mora te potpora sektoru kroz treninge i radionice.

GFCM

Republika Hrvatska je prihvatila Sporazum o osnivanju opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (eng. General Fisheries Commission for the Mediterranean,  GFCM), objavljen u Narodnim novinama – međunarodni ugovori br. 17/2003. Ovim Sporazumom promijenjen je statut GFCM-a, čime je postao tijelo sa samostalnim proračunom. GFCM je organizacija FAO-a čija je osnovna uloga formuliranje mjera upravljanja, praćenje i nadzor ribarstva u Sredozemlju. Značaj GFCM-a u donošenju mjera gospodarenja ribarstvom na Sredozemlju u više je navrata istican od brojnih međunarodnih tijela i organizacija, a u posljednje je vrijeme upravo ova organizacija najznačajniji međunarodni forum kroz koji se usklađuju mjere upravljanja na Sredozemlju i snažno ga podržava Europska komisija. U okviru djelovanja GFCM-a Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede sudjelovala je na brojnim tehničkim konzultacijama FAO-a. Premda GFCM danas djeluje kao tijelo čiji je proračun izdvojen od proračuna FAO-a, i dalje se nalazi u izravnoj vezi s FAO-om.

GFCM je kao matična organizacija iznjedrio i niz radnih grupa i specijaliziranih mreža stručnjaka, u kojima su sudjelovali znanstvenici iz RH kao i predstavnici Uprave ribarstva.Tu posebno valja istaknuti EAM (mreža stručnjaka za pitanja ekoloških aspekata marikulture), TECAM (mreža stručnjaka za tehnološki napredak marikulture) i SIPAM (mreža statističkih podataka o ribarskoj proizvodnji na Sredozemlju).

EIFAAC

Europska savjetodavna komisija za ribolov na slatkim vodama i akvakulturu (eng. European Inland Fisheries and Aquaculture Advisory Commission) od svojeg utemeljenja 1957. godine predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu pri FAO-u za suradnju i razmjenu informacija između svih europskih zemalja. EIFAAC nema zakonodavnu snagu, odnosno njegova uloga nije donošenje međunarodno obvezujućih odredbi, već služi kao savjetodavno tijelo vladama zemalja članica na području upravljanja u slatkovodnom ribarstvu (ribolovu i akvakulturi). Trenutačno ima 34 zemlje članice. Republika Hrvatska (Uprava za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede) je punopravna članica ove organizacije. Aktivno sudjelovanje u radu EIFAAC-a od iznimne je važnosti za razvoj sektora slatkovodnog ribarstva (poglavito akvakulture), a u posljednje vrijeme sve više i za razvoj upravljanja ribljim fondom slatkih voda.

UNECE/FAO

Ministarstvo poljoprivrede je imenovalo nacionalne stručnjake (djelatnike Ministarstva, Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta) koji aktivno sudjeluju u radu svih 7 UNECE/FAO (eng. United Nations Economic Commission for Europe) timova stručnjaka koji djeluju u sklopu UNECE/FAO Programa za šumarstvo i drvnu industriju:

  • Tim stručnjaka za tržište i marketing šumskih proizvoda
  • Tim stručnjaka za praćenje održivog gospodarenja šumama
  • Tim stručnjaka za razvoj šumarskog sektora
  • Zajednička ECE/FAO/ILO mreža stručnjaka za implementaciju održivog gospodarenja šumama
  • Mreža šumarskih komunikatora
  • Tim stručnjaka za šumarsku politiku u istočnoj Europi i središnjoj Aziji
  • Tim stručnjaka za šumske požare.

Sudjelovanjem u radu timova stručnjaka, stručnjaci iz Republike Hrvatske su u potpunosti i pravovremeno bili informirani o svim detaljima izrade pan-europskog izvješća o stanju šuma u Europi (eng. State of Europe's Forests, SoEF), izradi klasifikacije europskih tipova šuma i pilot izvješćivanju sukladno istoj, izradi studije o razvoju šumarskog sektora, izradi studije o tržištu šumarskih proizvoda i mnogim drugim aktivnostima, te ujedno i aktivno sudjelovali u kreiranju mnogih od navedenih aktivnosti. Predstavnici RH sudjelovali su u radu UNECE/FAO radne grupe za šumarsku ekonomiku, statistiku i management. 

Republika Hrvatska putem predstavnika Uprave za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede sudjeluje upregovorima o Pravno obvezujućem sporazumu za šume  u Europi (eng. Legally Binding Agreement on Forests in Europe, LBA). Pregovori se vode na sastancima Međuvladinog pregovaračkog odbora (eng. Intergovernmental Negotiating Committee, INC), a Europska unija svoj zajednički stav usuglašava na sastancima Radne skupine za šumarstvo Vijeća EU.

IPC

Predstavnici Republike Hrvatske aktivno sudjeluju u radu Međunarodne komisije za topole (eng. International Poplar Commission, IPC), koja ima za cilj promovirati uzgoj, zaštitu i korištenje svojti porodice Salicaceae, koja uključuje topole i vrbe. Vrbe i topole su dvije od glavnih brzorastućih vrsta kratke rotacije, te se uzgajaju širom svijeta i igraju važnu ulogu u sanaciji degradiranih zemljišta (poljoprivreda i šumarstvo), suzbijanju dezertifikacije, u sirovinskoj opskrbi industrije, rekreacije i kvaliteti življenja, posebno u urbanim područjima (građa, panel proizvodi, celuloza, papir i ostali proizvodi) i sve su važniji izvor biogoriva. IPC provodi svoj mandat podržavajući aktivnosti istraživanja i upravljanja kroz šest radnih skupina: (1) sječa i korištenje, (2) bolesti; (3) štetni insekti; (4) genetika, očuvanje i unapređenje; (5) proizvodni sustavi i (6) okolišne primjene.

Global FRA

Kroz program Globalne procjene šumskih resursa (tzv. Global FRA) FAO redovito prati stanje svjetskih šuma te njihovo gospodarenje i korištenje. Globalna procjena šumskih resursa vrši se periodički, svakih 5 godina. Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u izradi svih procjena. Prilikom svake izrade, procjena se poboljšava i dopunjava novim podacima. Treba naglasiti da su u izradi FRA 2010. predstavnici naše zemlje ostavili duboki pečat obzirom na predložene i usvojene inovativne pristupe prikupljanja i obrade podataka. Jedna od novosti u FRA 2010. bila su daljinska istraživanja (eng. Remote Sensing Survey, RSS) koja na globalnoj razini, putem satelitskih snimaka, daju dodatne i poboljšane informacije o šumskom pokrovu i promjenama u korištenju šumskog zemljišta. Ovo Ministarstvo je u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uspješno provelo predmetna daljinska istraživanja na mreži uzoraka u Republici Hrvatskoj. Nacionalni korespondent za FRA je predstavnik Uprave za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede.

NATO

Republika Hrvatska postala je članica Organizacije sjevernoatlantskog ugovora (eng. North Atlantic Treaty Organization, NATO) 1. travnja 2009. godine. NATO je međudržavna organizacija čiji je cilj očuvanje mira i sigurnosti svih svojih članica, putem političkih i vojnih sredstava, a Sjeverno-atlantski sporazum, pravni temelj organizacije koji je potpisan 1949. godine, sastavljen je unutar okvira članka 51. Povelje Ujedinjenih naroda. NATO se sastoji od civilnog i vojnog dijela, a povezuje ih kompleksna struktura koja je međusobno povezana na svim razinama putem raznih odbora, sastanaka, seminara i vojnih vježbi (parlamentarne skupine, ministri vanjskih poslova, ministri obrana, načelnici glavnih stožera i civilni stručnjaci). U okviru svog nacionalnog programa Republika Hrvatska je odredila nekoliko prioritetnih područja civilnog planiranja: prirodno-tehnološke nesreće u zemlji i regiji, opasnost od zastarjelih i ekološki «prljavih» industrija, opasnost od infektivnih bolesti i zaraza, zagađenost hrane i poljoprivrednih proizvoda, zagađenost vode, opasnosti od poplave kao i odgovornost za osiguravanje opskrbljenosti hranom u kriznim situacijama te zaštita prehrambene sigurnosti. U dijelu koji se odnosi na civilno djelovanje NATO-a predstavnik Republike Hrvatske je ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje u Odboru za planiranje u žurnim situacijama (eng. Civil Emergency Planning Committee, CEPC). U sklopu CEPC-a djeluju 4 radne skupine: Skupina za civilnu zaštitu (CPG), Skupina za promet (TG), Skupina za industrijske resurse i komunikacijske usluge (ICRSG) te Skupina za javno zdravstvo, hranu i vodu (PHFWG).

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske sudjeluje u radu PHFWG-a koji radi na temelju četverogodišnjeg Programa rada kojeg utvrđuje Odbor za planiranje u žurnim situacijama. U okviru PHFWG-a se održavaju seminari i vježbe za stručnjake o planiranju i pripravnosti za brzu reakciju na izvanredne situacije na kojima sudjeluju i hrvatski stručnjaci za upravljanje i planiranje u katastrofama. Njihov odabir i imenovanje vrši se putem natječaja koji koordinira Ministarstvo poljoprivrede.

Više na www.nato.int

ISO

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodne organizacija za šećer (eng. International Sugar Organization, ISO) 3. ožujka 2008. godine. ISO je međudržavna organizacija osnovana 1968. godine sa sjedištem u Londonu. ISO je jedinstveno međuvladino tijelo posvećeno poboljšanju uvjeta na svjetskom tržištu šećera kroz rasprave, analize, specijalne studije i transparentne statistike. Osnovni ciljevi rada ISO-a su osigurati jačanje i povezivanje međunarodne suradnje u području proizvodnje šećera i pitanja vezanih za ovo područje; osigurati međuvladine konzultacije i savjetovanja radi unaprjeđenja ekonomičnosti poslovanja u spomenutoj industriji; olakšati trgovinu prikupljanjem informacija o stanju na svjetskom tržištu šećera i prognoziranjem očekivanog stanja u ovom području. Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje, prati i koordinira rad stručnjaka u ovoj međunarodnoj organizaciji, a godišnju članarinu plaća Europska unija.

Više na: www.isosugar.org

IOC

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodnog vijeća za masline (eng. International Olive Council, IOC) 27. travnja 1999. godine. IOC je međudržavna organizacija osnovana 1956. godine sa sjedištem u Madridu. Ciljevi IOC-a su poticati međunarodnu suradnju radi zajedničkog razvoja svjetskog gospodarstva u proizvodnji maslina, unaprijediti uvjete rada u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja i konzumnih maslina, modernizirati uzgoj masline, preradu maslinovog ulja i preradu konzumne masline i standardizirati međunarodnu trgovinu proizvoda od maslina, a sve kroz zajednički rad i međunarodnu suradnju na tom području. IOC financira odlazak hrvatskih stručnjaka na radionice, seminare i poslijediplomske studije za stručna i tehnička usavršavanja u području maslinarstva te rad na zajedničkim projektima iz područja maslinarstva. Ujedno, u svrhu promocije korištenja maslinovog ulja, IOC putem natječaja daje potporu za organiziranje promotivnih i znanstvenih događanja koja se odnose na maslinovo ulje i stolne masline te organizaciju seminara, sajmova, simpozija i radionica. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s IOC-om te prati rad hrvatskih stručnjaka. Članstvo u IOC-u plaća Europska unije za svoje članice.

Više na: www.internationaloliveoil.org

OIV

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (eng. International Organization of Vine and Wine, OIV) 17. listopada 2001. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s OIV-om i koordinaciju aktivnosti hrvatskih stručnjaka iz raznih institucija. OIV je međudržavna organizacija osnovana 1924. godine u Parizu koja radi na zaštiti podrijetla vina, čistoći i autentičnosti vina, na promicanju zakonodavstva, ujednačavanju analitičkih metoda, zaštiti potrošača, prikuplja i proučava podatke o korisnom djelovanju vina na ljudski organizam, bavi se analizom proizvodnih troškova po pitanju vinove loze i njenih proizvoda i ispituje mogućnosti njihovog smanjivanja. U znanstvenom radu OIV-a aktivno sudjeluju hrvatski stručnjaci iz raznih znanstvenih institucija (Agronomski fakultet u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, itd.) čiji rad prati i koordinira Ministarstvo poljoprivrede, koje ujedno plaća i članarinu u toj međunarodnoj organizaciji.

Više na: www.oiv.int

ISTA

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodnog udruženja za ispitivanje sjemena (eng. International Seed Testing Association, ISTA) 24. srpnja 2002. godine. Članstvo u ovoj organizaciji omogućuje nam izdavanje svih dokumenata potrebnih za međunarodni promet sjemena, kada je u pitanju kakvoća sjemena. Ovlašteni laboratorij u RH je laboratorij Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku koji je nadziran od strane ISTA-e. ISTA je osnovana 1924. godine s ciljem razvijanja, usvajanja i donošenja ujednačene metodologije za ispitivanje i testiranje kvalitete sjemena koje se stavlja u promet (dobivanje ISTA certifikata) te promoviranja uniformne primjene ovih metodologija u međunarodnoj trgovini sjemena. Ovo udruženje potiče istraživanja na području sjemenarstva i tehnologije, sudjelovanje na znanstvenim skupovima i surađuje s ostalim međunarodnim organizacijama koje su povezane sa sjemenarstvom. Članstvo u ovoj organizaciji plaća Ministarstvo poljoprivrede, a rad udruženja prati Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo.

Više na: www.seedtest.org

OECD

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Development, OECD) međunarodna je ekonomska organizacija i konzultativni forum najrazvijenijih zemalja svijeta. Ova organizacija okuplja demokratske zemlje koje su okrenute tržišnoj ekonomiji s ciljem podupiranja održivog gospodarskog rasta. Ciljevi OECD-a su potpora održivom razvoju, povećanju zaposlenosti, podizanju životnog standarda, održanju financijske stabilnosti kao i općem rastu svjetske trgovine. OECD je osnovan 14. prosinca 1960. Godine i ima sjedište u Parizu. OECD djeluje kroz više od 200 specijaliziranih odbora, radnih skupina, posebnih tijela i mreža, te je ujedno jedan od najvećih svjetskih izdavača publikacija o gospodarstvu, trgovini, razvojnoj suradnji, financijskom tržištu i dr. Ova organizacija okuplja demokratske zemlje koje su okrenute tržišnoj ekonomiji s ciljem podupiranja održivog gospodarskog rasta.

U području poljoprivrede, Republika Hrvatska surađuje s OECD-om od 12. siječnja 1995. godine u okviru Programa certifikacije varijetetnog sjemenskog materijala namijenjenog međunarodnoj trgovini sjemena uljarica, žitarica, krmnog bilja kukuruza i sirka, šećerne i stočne repe. To je program certificiranja sortnog sjemenskog materijala prema standardnim kodovima za službena ispitivanja sjemena u poljoprivredi namijenjenog međunarodnoj trgovini sjemena. Suradnja s OECD-om se sastoji u sudjelovanju predstavnika Hrvatske u radu svih tijela OECD Codes and Systems/Seed Programme i prihvaćanju pravila koje organizacija određuje za stavljanje sjemena u promet na području zemalja članica, ali i onih koje to nisu, a prihvaćaju OECD shemu. Ministarstvo poljoprivrede plaća članarinu, prati i koordinira rad u OECD-u u suradnji sa Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo. Na taj način Hrvatska i njena industrija sjemena ravnopravno sudjeluju u kreiranju propisa i standarda relevantnih za certificiranje sjemena u međunarodnom prometu te time štite hrvatske proizvođače od nelojalnih distributera koji bi mogli stavljati u promet sjeme koje ne odgovara standardima.

U lipnju 2016. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je prema Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kao nositelju aktivnosti jačanja odnosa Republike Hrvatske s međunarodnim organizacijama, dopis o namjeri uključivanja RH u rad Odbora za trgovinu i poljoprivredu koji je jedan od najvažnijih OECD-ovih odbora, unutar kojeg zemlje članice mogu raspravljati o zajedničkim problemima, razmijeniti iskustva i potaknuti suradnju u novim pristupima oblikovanju poljoprivredne politike. Kroz članstvo u ovom Odboru RH može sudjelovati u raspravama o budućim pitanjima koja se odnose na sve aspekte poljoprivrede, prehrambene industrije i poljoprivredne trgovine, dobiti informacije, analize i podatke koji nam mogu pomoći u donošenju odluka na nacionalnoj razini i oblikovanju stajališta o prijedlozima propisa u procesu donošenja u EU.   

U rujnu 2016. godine iskazana je namjera Ministarstva poljoprivrede o uključivanju u rad OECD-ove Sheme za međunarodne standarde za voće i povrće s ciljem olakšanja trgovine kroz usklađenu primjenu i tumačenje međunarodnih tržišnih standarda za voće i povrće. Učlanjenjem u ovu Shemu Republika Hrvatska dobila bi službenu potvrdu da su zakonodavstvo i nadležna tijela koja sudjeluju u postupku kontrole standarda u skladu sa OECD Shemom za međunarodne standarde voća i povrća, kao i mogućnost izdavanja međunarodno priznatog certifikata o usklađenosti s tržišnim standardima za voće i povrće (OECD certifikat), što bi doprinijelo bržoj i jednostavnijoj trgovini s trećim zemljama.

Više na: www.oecd.org

UPOV

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (eng. International Union for the Protection of New Varieties of Plants,  UPOV) 1. rujna 2001. godine. Ministarstvo poljoprivrede plaća članarinu i nadležno je stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s ovom organizacijom. UPOV je međudržavna organizacija osnovana 1961. godine usvajanjem Međunarodne konvencije za zaštitu novih biljnih sorta. Glavni cilj Unije je zaštita novih biljnih sorti na osnovu prava intelektualnog vlasništva na način da se osigura zemljama članicama priznavanje dostignuća oplemenjivača novih biljnih sorti putem ekskluzivnog prava vlasništva na osnovi serije uniformnih i jasno definiranih kriterija. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo pri Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo. UPOV radi i na unapređenju i promoviranju efikasnog sustava zaštite biljnih sorti te potiče razvoj novih sorti za dobrobit društva.

Više na: www.upov.int

EPPO

Republika Hrvatska postala je članica Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (eng. European and Mediterranean Plant Protection Organization,  EPPO) 1. travnja 1994. godine. Ministarstvo poljoprivrede plaća članarinu i nadležno je stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s ovom organizacijom. EPPO je regionalna organizacija zadužena za donošenje fitosanitarnih standarda i koordinaciju aktivnosti u području zaštite bilja za europsku i mediteransku regiju. Organizacija je osnovana 1951. godine. Osim interesa Hrvatske da postane članicom EPPO-a zbog stručne suradnje na području zaštite bilja, članstvo u ovoj organizaciji je jedan od preduvjeta za članstvo RH u drugim međunarodnim asocijacijama kojima je cilj unaprjeđenje i olakšavanje međunarodne trgovine općenito, pa tako i bilja i proizvoda biljnog podrijetla. Aktivnost organizacije usmjerena je na postizanje zajedničkog interesa sprječavanja unošenja i širenja biljnih štetnika u regiju koju pokriva EPPO, na usklađivanje fitosanitarnih standarda, osiguranje suradnje te certifikaciju biljnog sadnog materijala.

Više na: www.eppo.int

Program ECP/GR

Republika Hrvatska postala je članica Europskog programa suradnje za očuvanje biljnih genetskih izvora (eng. European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources, ECP/GR) 1993. godine. Članstvo se obnavlja svakih pet godina potpisivanjem Sporazumnog pisma. ECP/GR je program koji je ustanovljen 1980. godine u okviru suradnje FAO-a i UNDP-a. Od 1991. godine Tajništvo ovog programa smješteno je u međunarodnoj organizaciji Bioversity International(nekad poznata pod imenom IPGRI ). Cilj ovog programa je omogućavanje izravnih kontakata između nacionalnih i regionalnih programa i institucija koje su uključene i aktivnosti prikupljanja biljnih genetskih izvora (banka biljnih gena) te međusobnu razmjenu prikupljenog materijala radi njegove veće dostupnosti korisnicima. Kroz svoj rad program pomaže u očuvanju biološke raznolikosti za buduće generacije.

Više na: www.ecpgr.cgiar.org

Program AEGIS

Republika Hrvatska postala je članica Sustava zajedničke europske banke gena (eng. A European Genebank Integrated System, AEGIS) potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o uspostavljanju AEGIS-a 2. prosinca 2009. godine. Uspostavljenje AEGIS-a su dogovorile zemlje europske regije. Sadašnje stanje je takvo da se primjerci biljne raznolikosti čije materijale za umnažanje čuvamo u tzv. bankama gena čuva na približno 500 mjesta diljem regije. Svaka se od tih banaka brine za sav materijal koji je prikupila i on se nalazi u njenom fundusu. AEGIS djeluje u okviru ECP/GR-a koristeći postojeće institucionalne mehanizme s ciljem uvođenja standarda za držanje primjeraka genetskog materijala kako bi bili dostupni za oplemenjivače i istraživače. Ciljevi AEGIS-a su da svi primjerci unikatnog genetskog materijala budu dostupni za oplemenjivače i istraživače, a da se drže pod jednakim standardiziranim uvjetima.

Više na: www.aegis.cpgiar.org

EAAP

Republika Hrvatska postala je članica Europskog udruženja za stočarstvo (eng. European Association of Animal Science, EAAP) 1993. godine. Ministarstvo poljoprivrede plaća članarinu i nadležno je stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s ovom organizacijom. EAAP je najviše znanstveno i stručno tijelo na području stočarstva europskih zemalja. Osnovano je 1949. godine u Parizu. EAAP pruža znanstvenu i stručnu razmjenu na području istraživanja novih spoznaja u stočarstvu. Radi na utvrđivanju pravila o kvaliteti stočarskih proizvoda i usvajanju službenih metoda testiranja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. U radu EAAP-a sudjeluje predstavnik veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Više na: www.eaap.org

IDF

Republika Hrvatska postala je članica Međunarodne federacije za mljekarstvo (eng. InternationalDairy Federation, IDF) 18. rujna 1999. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za koordinaciju suradnje s ovom organizacijom. IDF je eminentna organizacija koja okuplja sve dionike u procesu proizvodnje i prerade mlijeka u zemljama članicama s tendencijom porasta svake godine. IDF pokriva 86% ukupne proizvodnje mlijeka u svijetu. U rad IDF-a uključeni su znanstveni i tehnički stručnjaci. IDF pomaže razvoju znanstvenih zvanja, izmjeni informacija, pokreće globalni razvoj i ima značajnu informativnu mrežu unutar mliječnog sektora. Jedna od najznačajnijih djelatnosti je razvoj i inovacije. Sjedište IDF-a je u Briselu. U radu IDF-a sudjeluje predstavnik Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Više na: www.fil-idf.org

OIE

Republika Hrvatska postala je članica nekadašnjeg Međunarodnog ureda za epizootije, a danas Svjetske organizacije za zdravlje životinja (eng. World Organization for Animal Health) 14. travnja 1992. godine. Ministarstvo poljoprivrede je nadležno stručno tijelo državne uprave zaduženo za sudjelovanje u radu i koordinaciju suradnje s ovom organizacijom. OIE je međudržavna organizacija osnovana 1924. godine sa sjedištem u Parizu. Cilj ove organizacije je osigurati transparentnost u statusu bolesti životinja u svijetu, sakupljanje, analiza i distribucija znanstvenih informacija o bolestima životinja, promovirati međunarodnu solidarnost u kontroli bolesti životinja i osigurati sanitarne mjere svjetske trgovine životinjama i životinjskim proizvodima.

Više na: www.oie.int

EUROFISH

Republika Hrvatska je 2003. godine postala punopravnom članicom EUROFISH-a (Međunarodne novine br.18/2003). Ta je međunarodna organizacija nastala iz FAO-GLOBEFISH projekta, u kojem je aktivno sudjelovala i Republika Hrvatska. Premda više nije tijelo FAO-a, EUROFISH danas služi kao međunarodna organizacija čija je osnovna uloga promicanje diversifikacije proizvodnje u ribarstvu, poglavito akvakulturi, te edukacija, kako administracije tako i proizvođača. EUROFISH surađuje s FAO-om kroz tehničke projekte, jedan od kojih je i onaj koji je započeo ove godine, a u njemu sudjeluje i RH.

Više na: www.eurofish.dk