Vinogradarstvo i vinarstvo u Republici Hrvatskoj imaju dugu i bogatu tradiciju, štoviše u nekim područjima Hrvatske predstavljaju jedinu moguću granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na ovim područjima značila život.  Proizvodnju vina u Republici Hrvatskoj danas možemo okarakterizirati kao proizvodnju koja ima tendenciju razvoja kvalitete, a u prilog tome ide i činjenica da se u Hrvatskoj proizvodi oko 60 % kvalitetnih vina. Zbog različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, zemljopisna područja uzgoja vinove loze u Republici Hrvatskoj  podijeljena su na tri regije: Zapadna kontinentalna Hrvatska, Istočna kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje korespondiraju s vinogradarskim zonama proizvodnje B, C1 i C2.

Isto tako, zahvaljujući različitosti klimatskih i pedoloških uvjeta, Hrvatska ima veliki broj autohtonih sorti, što predstavlja posebnost hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze nalazi se 258 sorti, od čega je oko 100 sorti preporučeno kao sorte za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, najzastupljenije sorte su Graševina (23 % površina), Malvazija sitarska (8,3 % površina) i Plavac mali crni (8,1 % površina).

Ulaskom RH u EU, počeo se primjenjivati sustav označavanja vina zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI). Ugovorom o pristupanju na razini EU priznato je 16 hrvatskih zaštićenih oznaka izvornosti, a specifikacije za zaštićene oznake su objavljene na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Također, ulaskom u EU, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz tzv. „vinske omotnice“ , čije je korištenje omogućeno Nacionalnim programom pomoći sektoru vina 2014. - 2018., kojim su detaljno razrađene mjere pomoći za jačanje konkurentnosti sektora vina tijekom petogodišnjeg razdobljakoje će se financirati sredstvima Europskog poljoprivrednog garancijskog fonda (EAGF) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske.   Unutar Nacionalnog programa predložene mjere su:

  1. Promidžba na tržištima trećih zemalja
  2. Restrukturiranje i konverzija vinograda
  3. Investicije u vinarije i marketing vina

Visina sredstava iz tzv. „vinske omotnice“ iznosi 11.885.000 eura godišnje za razdoblje od 2014. do 2016. godine, dok od 2017. nadalje iznosi 10.832.000 eura.

Uvoz, izvoz

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku uvoz vina u 2016. godini iznosio je 30.995 t u vrijednosti od oko 30  mil. EUR. Količinski uvoz bilježi rast za 7% u odnosu na 2015. godinu, te također vrijednosno bilježi rast za 6 % u odnosu na 2015. godinu. Najviše vina RH uvozi iz Makedonije, čiji je udio u ukupnom uvozu u 2016. godini oko 40%, slijedi Italija (17%) i Francuska (15%).

Prema zemljama namjene, Republika Hrvatska najviše vina uvozi iz zemalja bivše Jugoslavije, odnosno trećih zemalja, čak 50 %, dok je udio vina iz Europske unije oko 46%.

Izvoz vina u 2016. godini iznosio je 3.611 t, u vrijednosti od 10,5 mil. EUR, što predstavlja količinski pad za 27% te vrijednosni pad za 15% u odnosu na 2015. godinu. Najznačajnija izvozna destinacija je BiH čiji je udio u ukupnom izvozu u 2016. godini 18,5%, slijedi Njemačka (17%), Crna Gora (11%).

Prema zemljama namjene, Republika Hrvatska je najviše vina izvezla na tržište Europske unije (oko 41%)., dok je u zemlje bivše Jugoslavije, odnosno u treće zemlje, izvezla oko 37%. (Izvor: DZS, 2016., Obrada: MP, Služba za poljoprivredne informacije; Napomena: podaci za 2016. godinu su privremeni)