U okviru Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 30/15) implementacijom Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda osigurava se primjena širokog spektra mjera i pravila kojima se uređuje unutarnje tržište poljoprivrednih proizvoda Europske unije, mjere i pravila vezana uz trgovinu s trećim zemljama kroz primjenu sustava izvoznih i uvoznih dozvola, povlaštenih uvoznih tarifnih kvota, sustava izvoznih subvencija (kada ih provodi Europska komisija) te pravila tržišnog natjecanja i sustav izvanrednih mjera.

Žitarice

U strukturi proizvodnje žitarica dominantno mjesto ima kukuruz. U razdoblju od 2010. do 2014. godine u ukupnoj proizvodnji žitarica, iskazano količinski, kukuruz čini udio od 61,35 %, slijedi pšenica s udjelom od 27,96 %, ječam sa 6,7%, zob s 2,3 %, pšenoraž s 1,6 % te raž i ostale žitarice s 0,1 %.

Republika Hrvatska samodostatna je proizvodnjom žitarica, posebno obične pšenice, kukuruza, ječma i zobi, osim u godinama s izrazito nepovoljnim klimatskim uvjetima. Međutim, proizvodnjom durum pšenice te raži i suražice ne možemo podmiriti vlastite potrebe. U 2015. godini samodostatnost u proizvodnji žitarica iznosi 125,08 % te je

na žetvenoj površini od 489.650 ha, proizvedeno ukupno 2.796.795 t žitarica s prosječnim prirodom po hektaru od 5,7 t. 

Proizvodnja pšenice

U Hrvatskoj je u 2015. godini požnjeveno 140.986 ha na kojima je proizvedeno 758.638 t pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,4 t. U petogodišnjem razdoblju (2010. do 2014. godine) prosječno je proizvedeno 822.211 t pšenice te je time proizvodnja u 2015. godini manja za 8 % u odnosu na petogodišnji prosjek.

Proizvodnja kukuruza

U 2015. godini proizvedeno je 1.709.152 t kukuruza na 263.970 ha, a prirod po hektaru bio je 6,5 t. U petogodišnjem razdoblju (2010. do 2014. godine) prosječno je proizvedeno 1.804.081 t kukuruza te je time proizvodnja u 2015. godini manja za 5 % u odnosu na petogodišnji prosjek.

Proizvodnja ječma

U Hrvatskoj je u 2015. godini požnjeveno 43.700 ha na kojima je proizvedeno 193.451 t ječma, a prirod po hektaru bio je 4,4 t. U petogodišnjem razdoblju (2010. do 2014. godine) prosječno je proizvedeno 195.806 t ječma te je time proizvodnja u 2015. godini manja za 1 % u odnosu na petogodišnji prosjek.

Uljarice

U razdoblju od 2010. do 2014. godine u ukupnoj proizvodnji uljarica, iskazano količinski, dominantno mjesto ima soja (47,5 % ukupne proizvodnje uljarica), a zatim slijede suncokret (34,7 % ukupne proizvodnje uljarica), uljana repica (16,9 % ukupne proizvodnje uljarica) i ostale uljarice (0,9 % ukupne proizvodnje uljarica). U razdoblju od 2010. godine do 2014. godine uljarice su se u Hrvatskoj prosječno proizvodile na oko 106.013 ha s prosječnom proizvodnjom od 269.419 t. Republika Hrvatska samodostatna je proizvodnjom uljarica, posebno suncokreta, soje i uljane repice. U 2015. godini samodostatnost u proizvodnji uljarica iznosi 355,80 % te je na žetvenoj površini od 150.105 ha, proizvedeno ukupno 349.770 t uljarica s prosječnim prirodom po hektaru od 2,3 t.

Proizvodnja uljane repice

Žetvena površina za uljanu repicu u 2015. godini bila je 21.977 ha, prirod po hektaru 2,6 t, dok je ukupna proizvodnja iznosila 56.783 t. U petogodišnjem razdoblju (2010. do 2014. godine) prosječno je proizvedeno 45.598 t uljane repice te je time proizvodnja u 2015. godini veća za 24,5 % u odnosu na petogodišnji prosjek.

Proizvodnja suncokreta

U 2015. godini požnjeveno je 34.494 ha suncokreta na kojima je proizvedeno 94.075 t suncokreta u zrnu s prosječnim prinosom po hektaru od 2,7 t. U petogodišnjem razdoblju (2010. do 2014. godine) prosječno je proizvedeno 93.367 t suncokreta te je time proizvodnja u 2015. godini veća za 0,8 % u odnosu na petogodišnji prosjek.

Proizvodnja soje

Žetvena površina za soju u 2015. godini iznosila je 88.867 ha, prirod po hektaru iznosio je 2,2 t, a ukupna je proizvodnja bila 196.431 t. U razdoblju od 2010. do 2014. godine prosječno se soja proizvodila na površini od 52.744 ha te su površine u 2015. godini veće za 68,5 % u odnosu na petogodišnji prosjek, a prirod po hektaru u 2015. godini manji je za 8 %.

Konoplja

Broj prijavljenih površina od 2012. godine kada su zasijane prve površine, iz godine u godinu postupno raste te je u 2016. godini dostigao ukupno 1.933,75 ha što ukazuje ne samo na velike mogućnosti korištenja konoplje već i na ekonomsku isplativost proizvodnje industrijske konoplje. Za sjetvu konoplje koriste se sorte koje se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije (Common cataloque) i koje su zbog sadržaja tetrahidrokanabinola (THC) do 0,2% prihvatljive za proizvodnju.

Šećer (šećerna repa)

Proizvodnja šećera

Nacionalna proizvodna kvota za Republiku Hrvatsku iznosi 192.877 t, a primjenjuje se od 01. listopada 2013. godine, odnosno tržišne godine 2013./2014.

Ministarstvo poljoprivrede je za 2016./2017. tržišnu godinu izvršilo raspodjelu ukupne proizvodne kvote na sve tri šećerane u Republici Hrvatskoj. Proizvodna kvota je utvrđena na sljedeći način:

  • Viro tvornica šećera d.d. - 63.880,862 t (33,120 %)
  • Sladorana tvornica šećera d.o.o. - 64.700,590 t (33,545 %)
  • Tvornica šećera Osijek d.o.o. - 64.295,548 (33,335 %)

 Proizvodna ograničenja u sektoru šećera ukidaju se 30. rujna 2017. godine sa završetkom 2016./2017. tržišne godine. U 2015./2016. tržišnoj godini proizvodnja šećera je iznosila 196.490 t.

Proizvodnja šećerne repe

U 2015. godini na površini od 13.883 ha proizvedeno je 756.509 t šećerne repe, uz prirod od 54,5 t/ha. Površine zasijane šećernom repom u petogodišnjem razdoblju od 2010. do 2014. godine, u prosjeku su iznosile 22.240 ha te je prosječno proizvedeno 1.155.822 t šećerne repe uz prosječni prirod od 51,95 t/ha. Republika Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji šećerne repe. U 2015. godini samodostatnost šećerne repe iznosila je 87,95 %, što nije dovoljno za potrebe preradbenih kapaciteta šećerana za proizvodnju šećera.