U cilju lakšeg popunjavanja spomenutih obrazaca Uprava za sigurnost i kakvoću hrane, kao Nacionalna kontakt točka, izradila je „Vodič za ispunjavanje obrazaca u sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje na nacionalnoj razini (HR RASFF sustav)“.
Vodič za mikrobiološke kriterije za hranu je prvenstveno namijenjen subjektima u poslovanju s hranom, a s ciljem pojašnjenja primjene Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu i njime obuhvaćenih obveznih kriterija, davanja pregleda ostalih obveznih mikrobioloških zahtjeva kao i preporuka u odnosu na ispitivanje alternativnih mikroorganizama u procesu proizvodnje hrane.
Brošurom Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla, vode, zraka i životinja željela se skrenuti pažnja na pitanja iz zaštite okoliša i dobrobiti životinja te dati preporuke i smjernice za provođenje određenih aktivnosti.
U Narodnim novinama broj. 56/09 od 13. svibnja 2009. godine objavljen je Pravilnik o uvjetima unošenja osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla, pravilnik je stupio na snagu 21. svibnja 2009. godine. Europska unija (EU) je donijela Uredbu (EZ) broj 206/2009 koja se također primjenjuje od 01. svibnja 2009. godine, a kojom su dozvolili unos manjih količina pošiljaka mesa i mlijeka i njihovih proizvoda (do 10 kg) iz RH u EU, s Uredbom je usklađen i gore navedeni Pravilnik.
Veterinarski pregled gospodarstva obuhvaća svako domaćinstvo, farmu, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom svako mjesto smješteno unutar područja Republike Hrvatske na kojem životinje povremeno ili trajno borave i/ili se uzgajaju i drže.
Na temelju članka 4. stavak 4. i članak 6. stavak 2. i 3. Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište («Narodne novine», broj 48/04) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi Pravilnik o obilježavanju brašna evidencijskim markicama. (1) Ovim Pravilnikom uređuje se način obilježavanja brašna, oblik i sadržaj evidencijske markice, naknada troškova izrade, način njihova izdavanja, te vođenje evidencija o izdanim i iskorištenim markicama. (2) Evidencijskim markicama neće se obilježavati prekrupe i krupice od pšenice, kukuruza i raži, te namjenske smjese u pakovinama pojedinačne mase do jednog kilograma.
Dragi čitatelji, ispred Vas je knjižica koja u najkraćem opisuje karakteristike današnje hrvatske poljoprivrede i mjere koje naše Ministarstvo, na pragu skorašnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji, poduzima da se poljoprivreda i proizvodnja hrane dodatno unaprijede kako bi zajedno s turizmom i nadalje predstavljali jedno od prepoznatljivih obilježja Hrvatske u svijetu.
Vodič za navođenje hranjivih vrijednosti hrane je izrađen radi primjene Pravilnika o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (NN 29/09) i podložan je izmjenama u slučaju donošenja novih propisa.
Dear readers, the booklet before you briefly describes the current situation in the Croatian agriculture and the measures that our Ministry, at the verge of the Croatian imminent membership in the European Union, is undertaking with the efforts to make agriculture and food production in Croatia, along with tourism, continuously distinguishing attributes of Croatia in the world.
Označavanje hrane jedno je od najsloženijih zakonski uređenih područja vezanih za hranu. Razlog tome je što ono obuhvaća vrlo različite i često suprotne ciljeve kao što su zaštita potrošača, poštivanje proizvođačke i poslovne tajne, omogućavanje slobodnog kretanja roba (hrane) te mogućnost upravljanja krizom kada postoji opasnost štetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi.
Znak “ekoproizvod” je garancija da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne godine, ili jedne vegetacije i uz deklaraciju potvrđuje kvalitetu proizvoda. Dobivanje znaka povezano je s cijelim sustavom kako proizvodnje tako i stručnog nadzora te certifikacije.
Na temelju Zakona o hrani (NN br. 46/07) u travnju 2008. godine donesen je Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (NN br. 41/08) koji je u potpunosti usklađen s relevantnim propisima Europske unije osim u dijelu koji se odnosi na obvezno navođenje zemlje podrijetla za svu zapakiranu hranu do dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju sukladno članku 46. stavku 1. Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane, kao i odredbi propisanih za pojedinu nezapakiranu hranu.
Kako bi se smanjila negativna demografska kretanja u ruralnim područjima potrebno je postaviti pretpostavke za povećanje razine kvalitete života i povećati mogućnost zapošljavanja. U tom pravcu potrebno je izgraditi neophodnu fizičku, socijalnu i gospodarsku infrastrukturu, posebice onu vezanu izravno na poljoprivredu kao gospodarsku djelatnost, kako bi se život u ruralnim prostorima učinio lakšim i kvalitetnijim. Također je vrlo značajno podići i poboljšati naobrazbu seoskog stanovništva, kako opću tako i poljoprivredno-strukovnu.
Zemljopisni položaj naše države, utjecaj nekoliko tipova klime daje ovom području bogatstvo raznolikosti. Ova raznolikost stvorila je niz prirodnih ljepota kojima obiluje naša domovina, a također i velik potencijal i za proizvodnju povrća.Tri klimatske zone (mediteranska, umjereno kontinentalna i planinska) omogućuju kontinuiranu proizvodnju većine povrtnih vrsta gotovo cijele godine.
Postojeći sustavi proizvodnje u svinjogojstvu ne pružaju mogućnost dostizanja učinkovitosti kako u dijelu koji se odnosi na isplativost tako isto i kod zadovoljavanja uvjeta očuvanja okoliša te dobrobiti životinja što se nameće kao preduvjet zemljama Europske unije. Kako bi promijenili postojeće nezadovoljavajuće stanje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva prišlo je izradi Operativnog programa razvitka svinjogojske proizvodnje, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na sjednici 14. prosinca 2005. godine.
Republika Hrvatska kao srednjeeuropska i mediteranska zemlja raznovrsnih gastronomskih regija i mnoštva autohtonih jela i pića treba iskoristiti mogućnosti zaštite autohtonih proizvoda s ciljem stvaranja i očuvanja nacionalnoga i gastronomskog identiteta. Važni elementi u stvaranju gastronomskog identiteta jesu specifičnosti podneblja, kulturno naslijeđe i tradicija, što pak u sebi objedinjuju autohtoni prehrambeni proizvodi.
Cilj Programa kreditiranja je prilagodba postojećih gospodarstava (adaptacija ili proširenje) ili osnivanje novih koji će osigurati dovoljne količine govedarskih proizvoda i njihovu konkurentnost u uvjetima otvorenog tržišta.
Integralno planiranje obalne zone u Republici Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na marikulturu, sveobuhvatan je projekt čiji je osnovni cilj razvoj smjernica i procedura za planiranje, integraciju i monitoring marikulture u Republici Hrvatskoj. Pokrenut je početkom 2002. godine kroz program bilateralne suradnje Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške. Projekt je u potpunosti financiralo Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, a partner Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva bila je uvažena norveška institucija Akvaplan-NIVA. Zbog nužnosti interdisciplinarnog pristupa planiranju obalnih područja, u projektu su sudjelovala nadležna ministarstva Republike Hrvatske (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite prirode) te brojne znanstvene institucije i stručnjaci iz zemlje i svijeta.
Malo je zemalja u svijetu koje imaju tako povoljne prirodne uvijete i dugu tradiciju za gajenje vinove loze, maslina i gotovo svih vrsta voća kao što ima Hrvatska. Međutim, površine pod dugogodišnjim nasadima tijekom prošlog stoljeća do danas svedene su na svega jednu četvrtinu te proizvodnja maslinova ulja, voća i vina nije dostatna za vlastitu potrošnju. navedene grane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju visokoakumulativnu proizvodnju za koju ne samo što imamo povoljne prirodne uvjete i osigurano tržište, već je njome moguće uspostaviti nove moderne proizvodne sustave i europske pravila ponašanja. Ova proizvodnja traži značajno manje površine zemlje te je garancija življenja u brojnim područjima Hrvatske.
Uzimajući u obzir značaj govedarske proizvodnje u stočarstvu Republike Hrvatske kao i njegov utjecaj na ukupan razvoj poljoprivrede te sadašnje nezadovoljavajuće stanje u ovoj grani stočarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva sačinilo je Operativni program njegova razvoja.
Q-groznica je zarazna bolest životinja i ljudi. U životinja se najčešće ne primjeti, dok su znakovi bolesti u ljudi slični gripi i upali pluća. Uzročnik bolesti je rikecija Coxiella burnetii.
Q-groznica relativno je rijetka bolest kod ljudi. Ljudi koji su u češćem kontaktu sa životinjama izloženi su većem riziku oboljenja, kao npr. veterinari, radnici u klaonicama, laboratorijsko osoblje i stočari. Ljudi češće oboljevaju u sezoni janjenja, jarenja, ... (proljeće).
PROJEKT DEMERZALNOG MONITORINGA (DEMMON) pokrenut je 2002. godine kao rezultat suradnje Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i partner-institucije iz Kraljevine Norveške, Instituta za ribarstvo iz Tromsoa. U projektu su osim nositelja i norveškog partnera sudjelovali Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, te stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Bolest plavoga jezika (BPJ) je virusna bolest domaćih i divljih preživača i to ovaca, goveda, koza, jelenske divljači i antilopa, koja se u pravilu širi ugrizom zaraženih komarčića. Uzročnik bolesti je bluetongue virus (BTV) iz porodice Reoviridae. Virus za umnožavanje treba komarčića iz vrste Culicoides (vektor) i životinju preživača (domaćin). Za bolest nema lijeka, te se ista suzbija po Zakonu o veterinarstvu.
